25. 3. 2013.

Tibetanski zlatni crv


 Lekovita gljiva, veoma tražena u Kini, izazvala je pravi bum na Tibetanskoj visoravni.


Ovi kupci su skupo platili gomilu gljivom zaraženih larvi. Neke koštaju i 20 dolara po komadu.


Sa licem zaklonjenim od sunca i alatom za kopanje u ruci, tibetanske porodice po ceo dan traže larve zvane jarca gunbu. Neke gljive vire tek po pola centimetra iz zemlje.


Desetogodišnja devojčica drži na svom dlanu sićušni, zemljom uprljan biološki kuriozitet. Jarca gunbu je kombinacija larve noćnog leptira (gusenice) i parazitske gljive. Za ove papreno skupe „crve”, kako nazivaju zaražene larve, veruje se da leče sve, od gubitka kose do hepatitisa.


Svakog dana dok traje sezona, tibetanski prodavci dolaze u Seršu sa svojim iskopanim crvima. Gore vidimo kako ih suše u jednoj od dve gradske ulice i procenjuju svaki komad. Da li je neoštećen i dovoljno velik? Da li ima onu željenu nijansu žute boje? Crvi iz Seršua su inače na glasu po svom kvalitetu.


Tibetanski prodavci se cenkaju sa gradskim kupcima, kao ovaj čovek levo u Seršuu, držeći se ustaljenog rituala u kome kupci uvek najpre ismevaju kvalitet crva. Prodavci nude svoju robu mnogim kupcima pre nego što sklope posao.


Seršu se razvija zahvaljujući porastu trgovine jarca gunbuom. Mnogi tibetanski skupljači dolaze na pijacu motociklima koje su kupili od zarade.


Žene sortiraju, čiste i pakuju gljive-larve u prodavnici za gljive guseničarke Džug Ši u Čengduu. Od 1.500 komada visokokvalitetnih crva, što otprilike iznosi jedan kilogram, firma može da zaradi i po 100.000 dolara.


Ova porodica može da prikupi i više od 60 crva dnevno, što im donosi zaradu od 600 dolara. Krema na licu štiti ih od opekotina koje je lako zadobiti na velikoj visini. Alat im pomaže da iskopaju crve i pri tome ih ne ozlede.


Stabljika jarca gunbue viri samo oko 1.5 cm iznad guste trave tibetanskih polja. Potrebno je oštro oko i puno strpljenja da bi se otkrila.


Trgovina jarca gunbuom donela je novac i moderne pogodnosti na Tibet, ali nije izmenila način života nomadskih žena. Na Mo Jong Zou budi se pre svog supruga da bi se pobrinula za jaka i njeno mladunče.


Ispod tkanine, trgovci koriste gestove ruku za pregovore o kupo-prodaji na Xiningu, najvećoj kineskoj pijaci na kojoj se trguje isključivo ovom vrednim crvima. Obavljanje posla u tajnosti je deo lokalne tradicije. Novac se takođe razmenjuje na ovaj način.


Izvor: National Geographic RS














Нема коментара:

Постави коментар