Ešli Lorens i Kristofer Džilet su dvoje derdevila koji u skloništu za
životinje Everglejds Autpost na Floridi posetiocima svakodnevno
priređuju neverovatne vratolomije sa krvoločnim aligatorima.
Njihov posao je da plivaju i rvu se s ogromnim aligatorima koje je u ovoj američkoj državi zakonom dozvoljeno ubijati.
Neverovatne scene u bazenu prihvatilišta
Za plemenito osoblje ovog prihvatilišta, aligatori ipak nisu
potencijalne ubice, već životinje kojima je potrebna pomoć kao i bilo
kojim drugim, zbog čega kroz njihov centar godišnje prođe oko 200 ovih
predatora.
Godišnje spasu i do 200 aligatora
Kako bi zaradili za osnovne potrebe koje prihvatilište ima, ovde se
svakodnevno organizuju predstave u kojima učestvuju ove zveri sa kojima
se derdevili "igraju" pred publikom.
Veliku plamteću jamu koja gori već preko 40 godina domaće stanovništvo
naziva “Vrata pakla”. Po tome kakav utisak ostavlja ostavlja na
posetioce pre bi se, međutim, moglo reći da ju je samo nebo poslalo
Turkmenistanu.
"Odmah pomislite na svoje grehe"
“Oduzima vam dah. Odmah pomislite na
svoje grehe, i dođe vam da se pomolite”, kaže Gozel Jakulijeva(34), koja
je u posetu ovoj znamenitosti došla iz glavnog grada Ašgabata.
Plamteći krater u srcu pustinje
Krater u srcu Karakuma, jedne od
najvećih svetskih pustinja, do sada nije video baš mnogo stranaca, ali
turkmenistanske vlasti se nadju da će to uspeti da promene i da će
upravo ova znamenitost predstavljati ulaznicu male bivše sovjetske
republike u svet turizma.
Čak i 25 godina nakon pada SSSR još
uvek jedna od najizolovanijih zemalja u svetu, Turkmenistan godišnje
ugosti samo 12.000 do 15.000 turista iz oko 50 zemalja. Tamošnji
turistički radnici veruju, međutim, da bi bi Vrata pakla, koja po
susednom selu zovu još i krater Dverze, mogla da postanu pravi mamac za
strane turiste.
Budući mamac za turiste
-Ova “beživotna” pustinja uskoro bi
mogla da postane neizmerno zanimljiva destinacija za različite tipove
turizma – od eko-turizma do ekstremnih sportova- kaže jedan od
zvaničnika Državnog komiteta za turizam Turkmenistana.
Karakum, ili “Crni pesak”, prekriva 80
odsto ove republike u Centralnoj Aziji . Leti temperatura iznosi preko
50 C, dok zimi padaju ispod – 20.
Krater se može posmatrati sa samog ruba
Jama u kojoj sagoreva prirodni gas
nalazi se oko 270 severno od prestonice, putokaza nema, ali sve koji su
zainteresovani vodiči vode do mesta na kom se pruža očaravajuć pogled.
Plamen probija kroz bočne strane kratera, a vrelina i urlik vatrene
stihije deluju opčinjavajuće. Uprkos očiglednoj opasnosti, mesto nije
ograđeno, pa ljubitelji ekstremnih uzbuđenja mogu da zavire preko same
ivice, mada je to opasno, jer se pesak na rubovima ponekad urušava.
Gas je zapaljen pre 40 godina, greškom sovjetskihnaučnika, i još uvek gori
Sam fenomen predstavlja rezultat
pogrešne računice sovjetskih naučnika. “Sovjetski geolozi počeli su na
ovom mestu da buše tražeći gas 1971. Ali oprema za bušenje im je
iznenada propala kroz podzemnu kavernu, duboku provaliju koja se tu
formirala.
Oprema se survala, ali niko nije
povređen. Bojeći se da bi iz kratera mogao izvirati otrovan gas,
naučnici su odlučili da ga zapale, misleći da će gas brzo da sagori i da
će plamen nakon toga zamreti – objašnjava turkmenistanski geolog
Anatolij Bušmakin.
To se, međutim, sve do sad
nije dogodilo, a ovo mesto predstavlja moćan simbol ogromnih
turkmenistanskih rezervi gasa, koje važe za četvrte u svetu.
Fotograf Džon Spajs proveo je nedelju dana fotografišući najveću poznatu pećinu na svetu Son Dong.
Ova pećina se nalazi u nacionalnom parku Fong Na Ke Bang u Vijetnamu, blizu granice sa Laosom.
Dugačka je oko devet kilometara, široka je i do 200 metara, a visina tavanice je u pojedinim delovima veća od 200 metara.
Od 2009. godine važi za najveću pećinu na planeti.
Otkrio ju je 1991. godine Vijatnamac Ho Kan, ali je tek 18
godina kasnije postala svetski poznata kada su je istražili britanski
naučnici predvođeni Hauardom Limbertom.
Lokalno stanovništvo se dugo plašilo da uđe u nju zbog zvukova koji dopiru iz nje, ne znajući da je u pitanju reka.
U pećini vlada posebna klima i u njoj žive brojne biljne i životinjske vrste.
Posebnu lepotu joj daju podzemna reka i brojne pećinske formacije.
Od prošle godine je otvorena za turističke posete.
Pogledajte ovaj video i nasmejte se do suza, ali bukvalno...
Naime, ova žena je želela da se oproba u jahanju kamile, ali to joj baš nije pošlo za rukom, a dogodilo se i nešto što definitivno nije planirala. Pantalone su joj pukle nasred zadnjice..
Kompleks jedinstvenih mineralnih izvora u jugozapadnoj Turskoj,
lokalitet Pamukale, zbog nesvakidašnjih belih sedrenih terasa
predstavlja turističku bajku koja se već 26 godina nalazi i na Uneskovoj
listi svetske baštine. Poznat i kao „Beli raj“, Pamukale beleži
rekordne posete turista iz celog sveta.
Grad Denizli sa svojim belim sedrenim terasama je jedinstvena turistička
bajka, a njegov najlepši dragulj Pamukale, što u prevodu znači
„pamuk-tvrđava“, svedoči o vremenu i životu od Antike do danas.
Denizli je stari grad na tromeđi između egejske, mediteranske i
anadolske regije Turske. Njegov simbol je horoz, a o
kulturno-istorijskom bogatstvu najbolje govori turistički biser
Pamukale, koji se već 26 godina nalazi i na Uneskovoj listi svetske
baštine.
Lokalitet Pamukalea sastoji se od toplih izvora i
plitkih terasastih bazena, nastalih prelivanjem mineralne vode i
taloženjem minerala.
Arheološki muzej „Hierapolis“,
antičko pozorište i brojni drugi svedoci lepote i istorije Pamukale mogu
se obići tokom jednodnevne posete ovom gradu, ali za bolje upoznavanje
dobrih ljudi ovog mesta potrebno je izdvojiti mnogo više vremena.
Guverner Denizlija Abdulkadir Demir tvrdi da su Pamukale
jedinstveno bogatstvo ne samo Turske, već celog sveta i ističe kako se
zbog njegovih belih terasa naziva i „Beli raj“.
„Prošle
godine smo zabeležili rekordnu posetu Pamukaleu od 1,7 miliona turista.
Ove godine očekujemo da oborimo i taj rekord. To je po svemu sudeći
izvesno. U prvih pet meseci 2013. godine u antičkim bazenima se kupalo
50.000 turista, a ove godine je taj broj veći za čak 15.000“, objašnjava
Demir.
Ukazujući na velike napore turske vlade da otkrije sve lepote i
bogatstva antike koji se kriju ispod površine zemlje u Hierapolisu,
Demir je rekao da je to jedan od najvećih arheoloških parkova u tom delu
sveta.