10. 9. 2013.

Operisao se 19 puta da izgleda kao Supermen

Filipinski Supermen nije žalio novac kako bi izgledao kao poznati superheroj

Filipinac Herbert Čavez (35) u poslednjih 16 godina imao je 19 plastičnih operacija kako bi izgledao kao njegov omiljeni lik Supermen. Ovaj momak potrošio je na promenu ličnog opisa gotovo sedam hiljada dolara, što je, za filipinski standard, čitavo bogatstvo.

Čavez sada hoda ulicama obučen kao Superman i pokušava da deci pruži moralnu podršku i zabavi ih.
 
"Osećam se kao superheroja svaki put kada obučem kostim. Moja misija nije da spasim svet, već da pomognem i vratim osmieh na lica dece u mom gradu. Ljudi me zaustavljaju i žele da se fotografišu sa mnom. Oduševljeni su što vide Supermana na Filipinima", kaže Čavez.
 
On planira nove operacije, kako još više ličio Supermana. Sam pravi svoje kostime i majice. U junu ove godine Čavez je ušao u Ginisovu knjigu rekorda kao osoba sa najviše Supermanovih memorabilija, sa čak 1.253 primerka. Sada je njegova kolekcija porasla do gotovo pet hiljada primeraka.



Izvor: Vesti online

Starac izgubljen u Andima preživeo brutalnu zimu jedući pacove


Urugvajac Raul Fernando Gomez, nestao u Andima pre četiri meseca, pronađen je živ nakon što je proveo brutalnu zimu hraneći se pacovima i suvim grožđem da bi preživeo.

Slučajno ga je pronašla grupa Argentinaca dok su beležili nivoe snežnih nanosa.

Jedva je otvorio vrata svog skloništa i pozvao posadu helikoptera.

On je krenuo da pređe planine od Čilea do Argentine u maju, ali je morao da nastavi putovanje pešice, jer se njegov motor pokvario. Tokom snežne oluje izgubio je orijentaciju i put.

Pretraga je pokrenuta da pronađu Gomeza, ali je prekinuta u julu zbog teških uslova.


Šećer, suvo grožđe i pacovi su sačuvali život Gomezu i tako je preživeo zimu na surovim Andima u skloništu na 2.840 metara nadmorske visine.

Iako je dehidrirao i izgubio 44 kilograma, lekari su bili iznenađeni otpornošću ovog čoveka koji je pušač i pati od visokog krvnog pritiska.

Lekari prognoziraju da će biti sve u redu i da kroz nekoliko dana može da se vrati kući.


Izvor: Vesti net


9. 9. 2013.

Snaga pedala: Bicikl lift kojim se do 10 metara u visinu stiže za 30 sekundi


Itan Šlusler (22) je pronašao genijalan način da se brzo popne do svoje kuće na drvetu, nakon što se umorio od svakodnevnog penjanja merdevinama.

Inventivni mladić iz Ajdaha, brzo je razradio ideju o liftu koji pokreće pogon bicikla i trebalo mu je nekoliko pokušaja da se njegov neobičan izum profunkcioniše.
 
Prvi pokušaj lifta nije bio uspešan jer je putovao suviše brzo, pa je Šlusler morao da modifikuje lančani prenos na biciklu
.
- Čim sam došao na tu ideju, znao sam da je to realnost - rekao je Šlusler za “ABC News”.
 
Nakon što je razvio osnovnu ideju u glavi, prvo je morao da zavari parče starog gvožđa na ram kako bi mogao da nakači prenosni sistem.
 
- Nakon prvobitnog pokušaja, postalo je jasno da je prenosni sistem nije bio dovoljno nizak, jer nisam mogao uopšte da okrećem pedale na drvo. Promenio sam odnos brzina na biciklu zamenom velikog prednjeg lančanika na zadnji deo, ali još uvek nije sasvim bilo lako da se pedale okreću, pa sam dodao kotur u sistem da dobijem malo više mehaničke pomoći - objasnio je on.
 
Kao protivteg Šlusler je koristio stari bojler koji se može podešavati jednostavnim dodavanjem ili uklanjanjem vode.


Proces izgradnje lifta bicikl je trajao manje od nedelju dana .
 
Trenutno ovaj mladić završava izgradnju kuće na drvetu jer sada može lakše da se popne zahvaljujući biciklu.
 
On planira da uradi i izolaciju zidova u narednih nekoliko nedelja, da bi mogao tu da spava i, možda napokon, da živi puno radno vreme u svojoj deset metara visokoj kući.



Izvor: Blic

Otkrivena nova slika Van Goga u Amsterdamu


Muzej Van Goga u Amsterdamu predstavio je novootkrivenu sliku tog umetnika, koja je godinama stajala na jednom tavanu u Norveškoj i za koju se mislilo da je falsifikat.

Slika “Zalazak sunca u Monmažuru”, veliko ulje na platnu, naslikana je 1888. godine, a otkrio ju je, uz aplauze, direktor muzeja Aksel Ruger. On je rekao da je ovo “jedinstveno iskustvo koje se nije dogodilo u istoriji Muzeja Van Goga”, prenosi AFP.


Istraživači iz Van Gogovog muzeja potvrdili su da je slika njegov rad i da je autentična, na osnovu poređenja Van Gogove tehnike i pisma koje je on napisao 4. jula 1888. godine, a u kome opisuje sliku na kojoj je prikazan pejzaž sa hrastovima na jugu Francuske.

Slika je nastala skoro u isto vreme kada i neke od najpoznatijih Van Gogovih slika, uključujući “Suncokrete” i “Spavaću sobu”.

Slika pripada privatnom kolekcionaru, čiji identitet direktor muzeja nije hteo da otkrije i biće izložena 24. septembra.


Izvor: Telegraf


Bolesno: Majka čuva mumificiranog sina 18 godina!


Joni Bakaradze iz Gruzije je umro pre 18 godina, njegova porodica je odbila da ga sahrani, a njegova majka ga mumificiranog čuva u improvizovanoj grobnici.

Joni je mumificiran da bi se sačuvalo njegovo telo, ali njegova majka sada koristi svoje metode kako bi očuvala telo svog sina.

- Jedne noći sam sanjala da mi neki glas kaže da Jonija mažem alkoholom. Od tada čaršave natapam u alkohol i njima previjam njegovo telo - kazala je majka, i dodala da ne sme da ostavi telo svog sina bez natopljenih čaršava ni preko noći zato što će mu koža pocrneti kao ugalj.

Ovu metodu požrtvovana majka primenjuje već 18 godina. Prvih deset godina na Jonijev rođendan majka ga je presvlačila u novu odeću, ali poslednje četiri godine zbog starosti, to više ne može da radi.

- Bolesna sam u poslednje vreme i zanemoćala i ne mogu da podignem njegovo telo – tvrdi ona.

Nije ga sahranila na zahtev svog supruga da bi Jonijev sin mogao ovakvog da ga vidi kad poželi. Kada je Joni preminuo, njegov sin je imao samo godinu dana i devet meseci i njegova majka veruje da na ovaj način održava ljubav svog unuka prema njegovom ocu.

- Proteklih nekoliko dana sam bila bolesna i nisam mogla da se staram o njemu. Sada kada ponovo počnem da koristim čaršave, njegova koža će ubrzo ponovo biti bela i sve će biti normalno – tvrdi njegova majka.

Pogledajte video-snimak:



Izvor: Telegraf