24. 6. 2016.

Može i ovako! Evo kako možete da uživate u kišnim danima!


Nestabilni vremenski uslovi i česti pljuskovi ovih dana svima utiču na raspoloženje.

Meteorolozi svakodnevno upozoravaju da nas očekuje nevreme, a svedoci smo toga da je juče Beograd i okolinu pogodio jak pljusak praćen gradom.

Ipak, kada je reč o nešto manje rizičnim padavinama, jedan čovek se snašao pa je kišu i bujicu koju je izazvala na ulicama, iskoristio na duhovit način.

Na snimku se vidi kako ispija koktel i sa naočarima za ronjenje u kupaćim gaćama uživa u nevremenu.


Izvor: Pink

Šokantno razbuđivanje: Čim je otvorila oči, videla je opasnog gosta u sobi!


Tinu Hilber iz Kvinsledna u Australiji jedno jutro je u njenoj spavaćoj sobi sačekalo neprijatno iznenađenje dugačko 5 metara, u vidu pitona. Prestravljena žena je odmah pobelgla iz kuće i pozvala stručnjake koji se bave hvatanjem zmija. Dok je ekipa stručnjaka stigla u dom Hilberovih, piton je već porušio sve stvari po kući.



Dejv Gudvin, ekspert za hvatanje zmija, polako je prišao zmiji koja mu se obmotala oko ruke pre nego što je uspeo da je stavi u kadu u kupatilu, a ona mu je praktično polomila ruku.

Kako bi osigurao da se obmota baš oko njegove ruke, Dejv je prvo posebnim hvataljkama uhvatio pitona kod glave.

Gospođa Hiberd kaže da je zmija najverovatnije godinama živela na njenom krovu, jer joj je prijatelj koji je prespavao kod nje jednom rekao da ju je video, a i čuo nešto veliko kako se mrda na krovu njene kuće, ali mu ona nije verovala.


Izvor: Pink

Kad kinezi grade most: Mašina podiže 900 tona tereta!


Kineski građevinari unapređuju tehnike podizanja objekata, ali ostaje pitanje da li su prevazišli Evropljane i Japance?

Na društvenim mrežama deli se snimak na kojem se vidi kineska mašina u “akciji”, za koju se kaže da će promeniti način na koji su se do sada gradili mostovi.

Reč je o mašini dužine 91,8. Ona je teška 580 tona, a u stanju je da podigne teret od 900 tona.


Snimak je izazvao polemiku korisnika društvenih mreža – bilo je onih koji su hvalili tehnološko umeće kineskih građevinaca, dok su drugi primećivali da nisu poštovane mere zaštite na radu.

Izvor: Pink

19. 6. 2016.

Fotografija koja je zaludela internet: Samo 5% ljudi vidi šta je na njoj, da li ste među njima?


Već smo pisali kako optičke iluzije mogu načisto da izlude čoveka. Tako je i sa slikom koja je pred vama. Na prvi pogled na njoj nećete videti ništa osim zelene površine. Međutim...

Ovu fotografiju je na svoj Instagram profil okačila glumica Blejk Lajvli. Reč je o optičkoj iluziji iz knjige "Magic Eye", koja je bila hit '90-tih godina.

Naime, kada se dobro zagledate u nju, trebalo bi da vidite morskog psa koji iskače iz mora. Važno je da se postavite tako da vam je središte slike tik ispred nosa. Najpre će biti mutna, ali se fokusirajte kao da gledate kroz nju u nešto u daljini.

Polako počnite da se odmičete od monitora. Što duže gledate, slika će postajati jasnija. Što dalje držite sliku od lica, to bi dubina trebala da postane veća, objašnjava se u knjizi.

 Pa, da li vi vidite morskog psa, ili vam je pred očima i dalje samo ova zelena površina?

Izvor: Vesti online

5. 6. 2016.

Srpski specijaliteti za koje zna ceo svet: Ovih 10 jela nikoga ne ostavljaju ravnodušnim


 1.  Sarma


Definitivno, sarma je najpopularnije i najomiljenije srpsko jelo. Mnogi stranci koji prvi put posete Srbiju prvu hranu koju probaju je upravo sarma. I zavole je za ceo život. Zbog velike popularnosti za sarmu postoji preko 10 recepata, a svaka domaćica ima svoju “malu tajnu” kako da njena sarma bude baš najbolja!


2.  Ćevapi


Ćevapi ili kako ih iz milošte zovemo, ćevapčići sa pravom mogu da ponesu titulu kraljeva srpskog roštilja. Svaka proslava, odlazak u restoran, izleti, roštiljanje u prirodi i druženje nezamislivi su bez ovog specijaliteta. Sa malo luka, rolovani ili punjeni, uz čašu dobrog piva, ćevapčići postaju omiljena hrana svakome ko ih samo jednom proba.


3.  Karađorđeva šnicla



Karađorđevu šniclu je osmislio poznati srpski kuvar, Milan Stojanović, u želji da impresionira specijalne gošće u svom restoranu. I u tome je i uspeo. Karađorđeva šnicla postala je pravi srpski brend, kome ne mogu da odole svi pravi gurmani.

4.  Ajvar


Ajvar, namazan na parče hleba, može biti prava poslastica za doručak ili večeru, ali isto je tako nezaobilazan i kao dodatak roštilju, kupusu i mnogim drugim glavnim jelima. Pravi se od pečene paprike obrađene na poseban način, a ukus domaćeg srpskog ajvara ne može se porediti ni sa čim.

5.  Komplet lepinja


Ovaj spevijalitet karakterističan je za zapadni deo Srbije, posebno Novu Varoš, Zlatibor i Užice. Ko je jednom imao prilike da proba komplet lepinju ili kako se ranije zvala- lepinju sa sve- mogao je da oseti kako ovo jelo budi sva čula. Neobična kombinacije ukusa ovog jela osvaja svakoga.

6.  Vanilice


Prošle godine su proglašene za najbolji sitan kolač na svetu. Nema osobe kod koje vanilice ne bude asocijacije na detinjstvo i bakine metalne kutije sa ovim izuzetnim slatkišem.

7.  Prebranac


Jedno od omiljenih srpskih jela je prebranac ili drugačije “gravče na tavče”. Ovo jako jednostavno jelo ima bogat ukus i nezaobilazno je na svim slavskim trpezama u vreme posta. Zbog neobičnog načina pripreme intrigira mnoge strance da ga probaju.

8.  Gibanica


Gibanica je jedinstveno jelo karakteristično za Srbiju. Iako se u regionu mogu naći slične pite sa sirom, nijedna nije baš kao gibanica. Svako ko je proba za nju ima samo jedan opis- prste da poližeš!

9.  Kajmak


Kajmak zapravo i nije jelo, ali je se koristi na najrazličitije moguće načine kao dodatak jelu. Sa krompirom, roštiljem ili palentom, kajmak osvaja srca svakoga ko ga okusi.

10.  Slatko


Ovo je već tradicionalno srpsko posluženje, karakteristično za srpsko gostoprimstvo. U mnogim domaćinstvima je nezamislivo da, kada gost dođe u kuću, domaćica nema slatko i vodu da iznese ispred njega. Zbog izeztno prijatnog i okrepljujućeg ukusa nije retkost da neko pojede i po celu ili pola činije ove poslastice, kada je prvi put proba. Slatko se pravi od voća, a domaćice se prosto utrkuju u originalnosti i umešnosti pravljenja ovog posluženja.

Izvor: Opanak